Geotehnički radovi


Tuneli

Za osiguranje stabilnosti iskopa predusjeka tunela koriste se čelična geotehnička sidra. Sva sidra moraju imati odgovarajuće podložne pločice. Bušotine za sidra buše se do potrebne dubine kranskom bušilicom koja se nalazi na vrhu krana dizalici, uključivo i platformu za djelatnike. Ovim načinom buše se sidra do visine od 22m. Za veće visine koristi se visinska bušilica koja se pričvršćuje pomoću ručno ubušenih sidara. Visinskom bušilicom upravljaju specijalizirani djelatnici za rad na visini - alpinisti.

U ubušene rupe ugraditi će se sidro te zapuniti injekcionom smjesom na bazi cementa i s dodatkom bubriva. Nakon ugradnje ploče i matice, sidro se priteže na traženu silu hidrauličnom prešom ili momentnim ključem.

Procjednice se izvode nakon ugradnje mlaznog betona u pokos predusjeka. Ugrađuje se u cik-cak rasporedu po čitavom pokosu predusjeka.

Mlazni beton i stijenska masa se buši - promjer bušotine mora biti veći od 50 mm. Nagib bušotine mora biti takav da voda istječe iz procjednice. Procjednica se učvršćuje u mlazni beton pomoću cementnog morta. Plastične cijevi koje su predviđene za ugradnju moraju imati dokaze o traženoj kvaliteti, a njihovu primjenu odobrava nadzorni inžinjer. Kamenu oblogu treba, oko procjednice na njenom kraju, tako oblikovati da se procjednica što manje uočava.

Ugradnja čelične mreže za armiranje mlaznog betona u tunelu:

Mreža se pričvršćuje na prethodno ugrađena i zainjektirana sidra, promjera 10 mm, minimalne dužine 30 cm.

Zavarivanje mreža za nastavljanje armiranja nije dozvoljeno, nego se nastavak osigurava preklopom (40 cm) i vezanjem paljenom žicom. Mrežasta armatura mora biti tako učvršćena da tijekom ugradnje mlaznog betona ne vibrira. Mreža mora biti postavljena u sredini mlaznog betona i pridržana podbetoniranim čeličnim podložnim pločicama čeličnih adhezijskih sidara.

Tijekom radova na izgradnji tunela potrebna je povremena prisutnost projektanta sanacije tunela, radi pregleda izvedenih radova, savjetovanja izvođača radova i nadzornog inženjera, te eventualnih manjih izmjena u projektnoj dokumentaciji, prema stvarnim uvjetima na terenu.